Feto nia isin nu’udar fatin ba funu-polítika nian: Jéneru, Podér no Objetivasaun iha Timor-Leste
- bisu bisu
- Mar 4, 2025
- 7 min read

Jéneru, podér no objetivasaun ba feto nia isin la’ós konseitu abstratu ida. Kondisaun materiál ida-ne’e manifesta iha ita-nia moris lorloron nian liuhusi estrutura sosiedade ne’ebé hela bá. Ideia kona-ba sé mak feto? Feto ideál mak oinsá? Feto nia isin se mak sai na’in? No pergunta lubuk ida tan ne’ebé sempre mosu no presiza ita revela ida-idak. Iha realidade sosiedade ne’e nian, feto nia isin la’ós haree hanesan objetu ida de’it, maibé mós simbolu ba rezisténsia no transformasaun nian tan ne’e tópiku ida-ne’e importante atu diskute.
Maibé antes ne’e, mai ita koko komprende uluk saida mak seitu husi konseitu sira ne’ebé mensiona iha tópiku ne’e. Feto nia isin nu’udar fatin ba funu politika nian reflete ba oinsá feto nia isin sai sujeita ka hakruk ba kontrolu sosiál, ekonomia no polítika iha sistema kapitalista-patriarkál nia laran. Konseitu ne’e sublina katak feto nia autonomia ba nia isin no reprodutivu ne’e hetan influénsia no regula ka esploita husi sira ne’ebé iha podér ekonomia no ideolojia dominante hodi mantein no reprodús relasaun podér nian.
Enkuantu konseitu jéneru refere ba konstrusaun sosiál ida bazeia ba norma sira no espetativa sira ne’ebé nia abut mak iha dezenvolvimentu istóriku sosiedade klase nian no forma hosi kondisaun materiál sira kapitalizmu no patriarkia nian. Jéneru la’ós hanesan kategoria naturál ka biolójiku maibé hanesan instrumentu ida ne’ebé uza atu organiza sosiedade no haforsa divizaun serbisu nian ne’ebé fó benefísiu ba klase dominante.
Konseitu objetivasaunhanesan prosesu iha ne’ebé feto nia isin, identidade, no serbisu sai merkadoria no redús ba hanesan objetu ba konsumu nian de’it, liuliu iha kapitalista-patriarkál nia okos. Perspetiva ida-ne’e harii iha Marx nia krítika kona-ba merkadoria no teoria feminista sira kona-ba objetivasaun seksuál no objetivasaun bazeia ba jéneru hodi subliña oinsá prosesu sira-ne’e liga ba kondisaun materiál no istóriku nian.
Faktu sira
Iha realidade, iha tranzisaun kapitalizmu nian iha Europa (dekada 15th -18th), haktuir Silvia Federici, ema oho feto rihun ba rihun iha eventu boot ida hanaran Witch Hunting ka Kasa Buan. Witch asosia ho feto, liuliu feto ki’ak, feto ne’ebe iha podér ba nia isin rasik, feto ne’ebé hakuak servisu komunál, feto faluk no seluk tan. Ida-ne’e hotu halo hodi fó disiplina ba feto hodi hakruk ba sistema, haketak sira husi rekursu komunál sira, halakon sira-nia matenek, podér, no kria ideia foun feto ida ne’ebé haktauk mane no orden sira hodi hafasil espansaun kapitalizmu nian.
Iha Estadu Unidu Amérika Sékulu-XX, entre tinan 1907 no 1979, feto liu 60,000 mak hetan esterilizasaun forsada tuir programa eujénika estadu nian ne’ebé afeta ba desproporsionalmente feto kulit metan, indíjena no ki’ak sira iha Estadu Unidu.
Iha Índia tinan 1970, durante estadu emerjénsia iha Indira Gandhi ninia okos, feto (no mane) millaun resin hetan esterilizasaun nu’udar parte ida hosi polítika kontrolu populasaun nian, ne’ebé alvu desproporsionál ba feto ki’ak no rurál sira. Ida-ne’e signifika feto nia abilidade reprodutivu hetan kontrolu no uza ba merkadu tuir sistema nia hakarak.
Tuir Organizasaun Internasionál Traballu (ILO), feto iha mundu tomak hala’o 76.2% hosi serbisu tau matan ne’ebé la selu no feto sira gasta tempu dala rua ka barak liu duke mane sira iha serbisu la selu nian.
Labarik-feto no feto liu millaun 370 ne’ebé moris ohin loron–ka na’in 1 hosi na’in 8– mak hetan violasaun ka asaltu seksuál antes tinan 18 –tuir estimativa foun UNICEF nian ne’ebé foin fó sai.
Feto sira mak halo parte maioria hosi forsa traballu baratu iha industria téxtil, no dala barak serbisu ba saláriu kiik iha kondisaun sira ne’ebé la seguru.
Feto sira hala’o 43% serbisu agríkola hotu-hotu iha mundu, maibé sira iha menus husi 20% mak sai na’in ba rai.
Feto millaun ba millaun, partikularmente husi Sudeste Aziatiku mak hetan serbisu nu’udar traballadór doméstiku iha Médiu Oriente no rejiaun riku sira seluk. Barak mak hasoru abuzu, esplorasaun, no tráfiku. Labarik-feto sira halo parte liu dois tersus hosi ema analfabetu sira iha mundu.
Kontestu Timor-Leste nian
Bainhira ita haree husi tempu kolonizasaun, invazaun Japaun no okupasaun Indonézia nian, feto nia isin mós sai hanesan sítiu ba institusionaliza métodu violentu sira. Ho meiu sira hanesan eskravidaun seksuál, abuzu seksuál no privatizasaun ba feto nia isin.
Iha era pós-independénsia no ekonomia neoliberál daudaun ne’e, feto nia isin kontinua hetan politizasaun, tantu liuhusi diskursu maternidade no nasionalizmu ka liuhusi marjinalizasaun ba feto iha esfera privada, polítika no ekonómia.
Instituisaun sira hanesan relijaun, inklui prátika norma tradisionál sira hanesan barlake ne’ebé kontinua buras hodi haree feto hanesan objetu ida ne’ebé troka ho objetu seluk kontinua reinforsa valór partiarkál no dominasaun podér nian.
Merkadu ne’ebé kontinua presiza forsa traballu barratu iha nasaun perifériku sira obriga feto sira iha nasaun terseiru mundu, inklui Timor-Leste tenke hola parte iha serbisu esploitativu barak, tantu iha rai-laran no rai-li’ur no kontinua prodús oan forsada liuhusi nukleu família ho nosaun sira hanesan natureza feto hodi prodús oan no seluk tan.
Iha Timor-Leste, feto 195 mak mate kada 100,000 bebé moris tanba komplikasaun relasiona ho isin-rua. Maske nune’e serbisu ba saúde reprodutiva no desizaun reprodutiva nafatin limita ba iha mane.
Papél jéneru nian dalabarak limita feto sira ba esfera privada hodi kontinua halo serbisu reprodusaun nian ba markadu. Hanesan tau matan ba oan, laen, ferik katuas no seluk tan. Ikusmai limita sira-nia partisipasaun iha vida públika no prosesu foti desizaun nian. Iha tempu hanesan, feto sira selebra nu’udar símbolu reziliénsia no identidade nasionál, partikularmente iha sira-nia papél nu’udar inan no kuidadu-na’in. Polaridade natureza dupla ne’ebé mak valoriza no limita feto ne’e reflete maneira kompleks
Maske feto hola parte maka’as ona iha esfera polítika no ekonomia, maibé esploitasaun no opresaun ba sira kontinua nafatin. Sira kontinua experiénte asediu seksuál, abuzu seksuál no tipu abuzu hotu-hotu. Desizaun tomak sei foti husi mane sira, no feto kontinua konsidera inferiór nafatin no hodi prienxe leet de’it kuota polítika ninian.
Mídia no publisidade ne’ebé sai instrumentu hodi reforsa ejemonia kontinua halo feto nia beleza no seksualidade uza hanesan ferramenta marketing nian hodi fa’an sasán sira. Liuhusi redúz feto sira ba hanesan objetu beleza ka dezeju nian, kapitalizmu garante katak feto nia valór ne’e hakesi ba sira nia aparénsia (aestetika).
Nune’e objetivasaun ba feto nia isin hanesan objetu seksuál manifesta an iha fatin hotu: uma laran, fatin universidade, inklui ukun na’in sira ne’ebé kaer ema nia isin malorek no sosiedade normaliza.
Dinámika kapitalizmu patriarkál ne’e kontinua muda no kontinua esploita no oprime feto sira, no ida ne’ebé hetan opresaun maka’as liu maka feto sira husi klase okos.
Diskusaun
Marx no Engels fó ona baze ba ita atu komprende opresaun feto nian hanesan abut ne’ebé mosu husi propriedade privada no sosiedade klase nian. Iha Orijen Família, Propriedade Privada, no Estadu, Engels argumenta katak mudansa hosi sosiedade komunál sira ba sosiedade agríkola bazeia ba klase lori ba domestikasaun hosi feto sira-nia serbisu no isin. Feto nia kapasidade reprodutiva sai sentrál hodi mantein propriedade no eransa hodi transforma sira ba instrumentu reprodusaun nian.
Husi ida-ne’e ita hatene katak fenomenu ida-ne’e la’os buat ne’ebé monu husi lalehan, maibé realidade istóriku ida ne’ebé harii bazeia ba ema nia relasaun ho produsaun.Silvia Federici iha nia obra Witch Hunting hateten katak feto nia autonomia, liuliu sira-nia kontrolu ba sira nia isin no serbisu reprodutivu haree hanesan ameasa ida ba kapitalizmu.
Zillah Eisenstein argumenta katak kapitalizmu no patriarkia la’ós ketak—sira serbisu hamutuk. Kapitalizmu buras iha dezigualdade nia leten, nia depende ba estrutura patriarkál hodi sustenta divizaun klase nian, esplora feto sira-nia serbisu (selu no la selu), no reforsa papél jéneru tradisionál nian iha sosiedade. Nune’e nia argumenta katak se feto nia ezisténsia define hosi kapitalizmu no patriarkia liuhusi sira nia ideolojia no instituisaun sira ne’ebé ukun, entaun komprensaun ida kona-ba kapitalizmu mesak (ka patriarkia hanesan entidade izoladu ida) sei la rezolve problema opresaun feto nian.
Nune’e probema nia hun mak kapitalizmu-patriakál. Sistema ne’e inerente esplorativu no estruturadu ba subordina feto. Iha sosiedade kapitalista, feto sira nia serbisu hetan esplorasaun iha maneira sira ne’ebé perpeitua sira nia dependénsia ekonómika no mantein sira iha pozisaun sosiál subordinadu ninian. Ita labele dezafia partriarkia maibe fó grasa ba kapitalizmu.
Nune’e nosaun liberál nian ne’ebé hateten promove feto, empoderamentu no aproximasaun luta individuál ida-ne’e nunka bele sai solusaun ba problema sistemiku ida-ne’e. Remata de’it SMA, ka sai CEO de’it la naton ba libertasaun. Reforma legál importante hodi kria kondisaun, maibé reforma legál nunka sai solusaun hanesan liberál sira hanoin, tanba reforma legál sira ikusmai integra no halo feto sira adjusta de’it iha sistema nia laran, no fó previlejiu ba ema balu de’it.
Iha realidade maske lei kontra violénsia domestika no planu asaun hotu iha ona, maibé violénsia kontinua buras, no espolitasaun no opresaun ba feto sai at liutan. Klaru katak ne’e la’ós problema nível konxiénsia nian.
Buat seluk ne’ebé importante ba ita atu hakuak mak enkuadramentu interseksionál. Feto sira nia esperiénsia la’ós de’it forma hosi jéneru, maibé hosi rasa, klase, étniku, no jeografia. Iha Timor-Leste, feto rurál no klase traballadór sira hasoru forma esplorasaun espesífiku kompara ho feto urbana, no esperiensia ne’ebé sira iha feto rikasu sira la hasoru. Feminizmu interseksionál permite ita atu analiza oinsá mak kamada oioin opresaun nian iha ligasaun ba malu hodi oprime feto. Ida-ne’e azuda ita atu komprende katak igualdade jéneru labele hetan bainhira la rezolve kestaun sira ne’ebé luan liu hanesan injustisa klase no influensia koloniál.
Foti fali esperiénsia iha tempu rezisténsia nian, ita presiza luta koletivu. Servisu koletivu, ka servisu hamutuk hodi dezafia norma tradisionál sira ne’ebé perpeitua objetifikasaun ba feto sira, kultura opresivu no koloniál ne’ebé reforsa dinámika podér nian. Ida-ne’e inklui dezafia instituisaun sira hanesan, estadu, igreja, edukasaun, mídia no seluk tan.
Alexandra Kollontai hateten katak importante atu luta kuidadu koletivu ba labarik, kuidadu saúde gratuitu, no sosializasaun serbisu doméstiku nian hodi liberta feto sira hosi korrente serbisu privadu no kontrolu patriarkál nian.
Konkluzaun
Iha mundu kontemporáneu, funu sira kona-ba direitu reprodutivu, autonomia seksuál, no autodeterminasaun ba feto nia isin rasik kontinua sai sentrál ba luta feminista nian. Feto nia isin hanesan kampu funu polítiku tanba ida-ne’e enkarna kontradisaun sira hosi forsa istóriku no materiál sira—klase, jéneru, rasa, no kolonializmu. Libertasaun sei ezije la’ós de’it rekoñesimentu ba kontradisaun sira-ne’e maibé mós asaun revolusionáriu ne’ebé nesesáriu atu transforma sosiedade hosi abut problema ne’e. Kontrolu ba feto hanesan ema ida, ne’e nesariu tebes atu mantein dinamika podér dominante nian.
Tan ne’e libertasaun feto nian labele hetan bainhira laiha transformasaun radikál ida hosi sistema kapitalista-patriarkál. Ita tenke hakat liu empoderamentu individuál no bolu asaun koletiva hodi desmantela sistema sira ne’ebé hetan lukru hosi opresaun feto nian.
Hahú hamosu diskursu, hahú organiza, hahú mobiliza no kontinua hakilar ba injustisa. Hahoris mentalidade feminizmu revolusionária iha ita-nia hanoin no espiritu hodi harahun sistema kapitalista-patriarkál.
REMATA!


Comments