top of page
Search

Feto Proletariadu iha Pós Independénsia Timor-Leste

  • Writer: bisu bisu
    bisu bisu
  • Mar 18, 2023
  • 5 min read

Updated: Mar 27, 2023


"Kauza ikus husi mudansa sosiál no revolusaun politika presiza kee sai husi huun. Kauza hirak ne'e la’ós deit iha pensamentu ema nian, la'ós iha nível koñesimentu ne’ebé di’ak liu kona-ba lia-los no justisa ne’ebé rohan laek, maibé so bele hetan husi mudansa bá forma sira iha produsaun no troku /pertukaran ne’e rasik. Atu hatene kauza hirak ne’e ho loloos la’ós bazeia deit ba pensamentu filozófia, maibe presiza tebes atu haklean no kee tuir kondisaun ekonomia ida-ida nia époka.”

(Frederick Engels)



Dezeña husi : Nona


Introdusaun


Servisu doméstika la’ós buat foun, servisu doméstika, servisu hirak ne’ebé barak liu sosiedade haree nu'udar servisu femininu, ka servisu hirak ne’ebé dala barak feto mak halo. Servisu hirak ne’e eziste ona iha tempu feudál, halo husi maioria atan sira, hodi serbí ba liurai sira. Iha tempu modernu, maski ho globalizasaun no dezenvolvimentu teknolojia, atan eziste nafatin. Atan ho saláriu ka ema bolu atan modernu, hirak ne’e ida mak Traballadores Domestika. Traballador doméstika iha mundu konsiste husi ema tokon/ millaun 67.1, husi ne’e 80% mak feto no labarik feto. Globalmente, númeru feto traballadores doméstika barak liu iha mundu. No se ita hare klean liu Ema ho tokon/biliaun 1.6 iha mundu tomak servisu iha setór informál molok pandemia-Covid 19, no 60% hosi sira mak Feto.

Feto domina kampu traballadores doméstika ho saláriu mínimu, porezemplu, iha Indonézia iha Bangladesh no iha India. Iha Filipina feto barak tenke husik família no fa'an sira nia isin no klamar ba sai traballadores doméstika iha nasaun dezenvolvidu. Ita bele haree iha nasaun terseiru mundu sira, feto kiak nafatin estadu kapitalizmu ka estadu primeiru mundu, kontinua esplora, hodi sai hanesan traballadores ho saláriu mínimu iha fatin-fatin. Realidade, relasaun atan no liurai iha era feudal repete nafatin iha tempu modernu. Tuir mai, ita sei haree hamutuk kazu traballadores doméstika iha Indonezia.

Dezde 2007-2019, dokumenta ona kazu violasaun kontra traballadores doméstika hamutuk 4.389 iha rai viziñu ne’e. Ita bele kee fila fali investigasaun ne'ebé hala'o husi Institutu Imprensa ba Feto JALA PRT Indonezia, ne'ebé deskreve detallu kona-ba forma violasaun ne'ebé esperiénsia husi klase traballadór doméstika entre tinan 2007-2011, iha kazu violénsia grave kontra traballadór doméstiku hamutuk 726, ne'ebé kompostu husi kazu 536 ne'ebé sem-rendimentu, kazu 348 ne'ebé akontese ba traballadór doméstika labarik, kazu sulan ou konfinamentu obrigatóriu hamutuk 617, to’o kazu ho eskala intensivu liu, kazu abuzu ne'ebé rezulta kanek todan, no traballadores doméstika na'in 14 mate.

Klaru katak, problema Traballadores Domestika loloos labele rezolve iha nasaun ne’ebé adapta sistema ekonomia kapitalizmu no ami fiar katak kapitalizmu ne’e dezeña tiha ona hodi kria duni traballadores doméstika ne’e rasik hanesan iha Indonezia. Hakarak ka lakoi, Timor-Leste mos adopta sistema kapitalizmu ne’e rasik.


Traballador Domestika iha Timor-Leste


Iha Timor-Leste, hanesan mós iha Indonezia, kategoria traballador doméstiku sei nafatin nu'udar traballador informal. Tuir survey ba traballadores ne’ebé foin lalais publika husi Diresaun Jeral Estatistika, SEFOPE no ILO, hatudu katak, “Feto nia prezensa domina merkadu traballu informal, 50.3% hosi feto sira ne'ebé la servisu, la tama iha forsa traballu tanba "dever família nian"[2] no traballadores informal feto konsisti husi 80.4%”. Numeru ida-ne'ebé boot tebes iha sira nia subordinasaun iha fatin servisu públiku ne’ebé real no la hetan atensaun husi governu.


Iha deklarasaun WWCTL- Working Women Center Timor-Leste, hanesan ONG ida ne’ebé servisu foku ba advokásia direitu Traballador Doméstiku nian iha esbosu “SUBMISAUN BA SECRETÁRIO DE ESTADO PARA POLÍTICA DA FORMAÇÃO PROFISSIONAL E EMPREGO (SEPFOPE) Kona-ba EZBOSU LEI REJIME JURÍDIKU HUSI TRABALLU DOMÉSTIKU, deklara katak; Traballador doméstika, maioria feto no jeralmente mai husi Munisípiu, sira mai servisu ho mínimu koñesimentu no esperiénsia. Sira tama iha servisu tanba kiak no hakarak servisu, no dala barak sira ladun hetan atensaun husi komunidade, sira servisu maka'as hodi suporta ekonomia ba nia familia no nudar traballadór sira seluk, sira mos hakarak bele manán saláriu ne’ebé dignu no bele inklui iha lejislasaun protesaun ba traballador no eskema protesaun sosial seluk”.

Kontinua iha deklarasaun ketak ida, WWCTL fó sai rezultadu peskiza ne'ebé hala'o iha tinan 2017-2018 kona-ba traballador doméstiku sira iha Timor-Leste “hatudu katak 76% husi respondente sira mai husi foho, sira muda husi foho ba Dili hodi buka servisu”. Ida ne'e hatán duni ba analiza marxista katak ezisténsia sistema ekonómiku kapitalista nian haketak ona ita ho deliberasaun husi ita-nia meiu produsaun hanesan Rai, no halo ita sai hanesan klase traballu foun ida-ne'ebé subordinadu iha sistema traballu ne'ebé legál.

Iha sorin seluk, FONGTIL iha entrevista ida ho Tatoli News iha tinan kotuk, hateten “totál traballador doméstiku agora dadaun 300 (feto) ne'ebé rejistu ona no husu protesaun legál tanba lei ne'ebé proteza traballdor doméstiku iha Timor-Leste seidauk realiza.”


Ho nune'e Femmarx fiar katak ho kondisaun protesaun legal- Lei Traballador domestika ne'ebé sidauk aprova hosi Parlamentu Nasionál, klaru katak sei hamosu posibilidade boot tebes ba violasaun direitu umanu hasoru Traballador Domestiku sira, iha ne'ebé akontese ona mos iha Indonesia antes nee. No ami rekonese mos maske, agora dadaun ho limitasaun atu hetan asesu ba relatóriu sira kona-ba kondisaun reál Traballador Doméstika sira, no labele esplika kle’an iha artigu ida ne’e, maibe siknifika la taka dalan ba tendénsia iha posibilidade boot tebtebes akontese tiha-ona situasaun vulnerável hasoru Traballador Doméstika sira.


Ezizénsia Femmarx nian kona-ba kondisaun Traballador Doméstika iha Timor-Leste


1.1 Direitu atu hetan asesu legál liu husi ratifikasaun ba rekomendasaun esbosu juríku ba traballador doméstiku ne’ebé hatama ona husi WWCTL.

Ami fiar katak imposível atu ko'alia kona-ba mudansa totál no libertasaun ba feto sira, sein konsidera kondisaun materiál ne'ebé provavel no atual liu. Asesu ba protesaun legál nu'udar direitu absoluta ba traballador hotu-hotu, no liuliu nu'udar sidadaun ida. Nee aktu kriminál se governu kontinua fó lisensa ba dokumentu Lei Traballu Doméstiku TL nian nu'udar esbosu ida de'it iha meza parlamentu nian. Kontratu Empregu, Saláriu Minimu Rendimentu Padraun SEFOPE, oras servisu la liu oras 8, direitu Lisensa partu, fó-susu no menstruasaun nu'udar direitu absolutu husi klase Traballador Doméstiku.


1.2 Kontra fragmentasaun (forma individualizasaun ba klase traballu no traballador doméstiku sira). Ikusliu, feto sira iha klase Proletariadu tenke hamutuk, halibur aan hamutuk no la fahe malu iha situasaun realidade ne'ebé fragmentariu, tanba ida ne'e mak direitu proletariadu nian, liuliu Feto Proletariadu sira tenke hola parte iha fiskalizasaun ba polítika publiku hotu-hotu ne'ebé regula sira-nia moris. Ida ne'e direitu ida-ne'ebé la bele negosia.


Konkluzaun


Movimentu Feminista ne'ebé real mosu hosi kondisaun sira ne'ebé forma sosiedade klase ne’e rasik hodi ezisti. Iha ne’e liuliu koalia konaba relasaun direita Movimentu Feminsta ho Feto Proletaria sira. Movimentu Feminista mosu hodi fasilita feto proletaria sira-nia interese polítiku no ekonómiku. Nune ida ne'e nudar nia responsabilidade ne’ebé sériu no sientífikadu. La'ós iha natureza morál ka tentativa atu westerniza ideia supremasismu hosi parte osidentál. Movimentu feminista ne'ebé ita harii daudaun ne'e hanesan forum ida ba aspirasaun polítika no esforsu sira ba emansipasaun feto proletariadu sira iha sira-nia luta hodi hasoru opresaun estruturál sira.

Ikusmai, ita hotu tenke organiza no mai ita konkorda ho buat ne'ebé Kamarad Lenin dehan; Ba sira ne'ebé aprende ona buat ruma hosi istória ka husi marxizmu tenke rekoñese katak análize polítiku tenke foka liu ba kestaun klase: klase saida mak reprezenta revolusaun no klase saida mak kontra-revolusaun? Se la iha vitória husi proletariadu revolusionáriu, sei la iha dame ba povu, rai ba ema rai-na'in sira, paun ba traballador sira no ema serbisu-nain hotu.”




Dili, 18 Marsu 2023,

Tinan Ida ne’e Femmarx hato’o Vitoria ba Loron Feto Mundiál Ba Feto Proletariadu Timor Leste, Liuliu Feto Traballador Doméstika!

Viva Feto Traballador Doméstika,

Aluta Kontinua!!!


Hosi,

Nona, Beby, Berta, Emilia, Gress-Femmarx


Referénsia;

Marx dan engles; Manifesto komunis 1848

WWCTL DRAFT SUBMISAUN BA SECRETÁRIO DE ESTADO PARA POLÍTICA DA FORMAÇÃO PROFISSIONAL E EMPREGO (SEPFOPE) Kona-ba EZBOSU LEI REJIME JURÍDIKU HUSI TRABALLU DOMÉSTIKU


 
 
 

Comments


Post: Blog2_Post
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn

©2022 by Bisubisu. Proudly created with Wix.com

bottom of page