REFLEISAUN LORON FETO MUNDIAL 8 MARSU
- bisu bisu
- Mar 8, 2022
- 12 min read
“Feto Liberta nia an husi mane, no feto mane hamutuk Liberta an husi kapital" Camila Rivera husi Partidu Komunista Italia (1921)

Ilustrasaun : Nona
Tin-tinan ita haree beibeik organizasaun lokál, internasionál, instituisaun governu no ema barak sempre selebra loron Internasionál bá feto. Loron ida ne’ebé ema hotu selebra kona ba susesu feto sira nian iha setór oioin, liuliu iha setór edukasaun, saúde no ekonomia. Iha parte seluk mós hasa’e konsiénsia ema hotu nian kona-ba dezafiu lubuk boot ida ne’ebé feto hasoru beibeik, ne’ebé ema barak hanoin katak bele rezolve de'it ho hasa’e konsiénsia empuderamentu, no haruka feto sira tenke servisu maka’as liután.
Ami hanoin, importante tebes atu ita hotu hatene kona-ba istória loron istóriku ida ne’e. Nune’e, ita bele hatene luta ida ne’ebé maka feto sira luta bá iha tempu ne’ebá no luta bá feto saida maka ita tenke halo ohin loron.
Iha tinan 1908 iha Nova Iorke, Estadus Unidus, feto traballadór rihun bá rihun maka halo protesta bá kompañia boot hena (textile) nian hodi demanda sira nia direitu atu vota. Demonstrasaun boot ida ne’e hala’o iha loron 8 fulan Marsu, no iha duni ninia impaktu, maski luta ne’e manán de'it to’o direitu sivíl ka direitu atu vota.
Asaun husi feto traballadór sira husi Estadu Unidus ne’e la hela hanesan istória ida atu konta leet de'it, maibé asaun ne’e inspira tebes feto sira seluk iha nasaun Europa. Clara Zetkin (1857-1933) ne’ebé hanesan Feminista Sosialista, nune'e mós membru Partidu Demokrátiku Alemaña, hetan inspirasaun boot husi demonstrasaun refere, liuhusi konferénsia Internasionál Feto Sosialista. Haree bá kondisaun feto nian ne’ebé opremidu tebes iha sosiedade, Clara Zetkin hatama mosaun ida atu iha loron internasionál bá feto, iha Konferensia Internasionál Feto Sosialista iha Copenhagen, iha 1910. Mosaun ne’e iha duni rezultadu, no ikus mai deside atu selebra loron Internasional bá feto iha 19 Marsu 1911. Maibe feto sira iha Rusia hahú selebra loron internasionál ne’e iha 8 dé Marsu 1913 iha tempu rejime Tsar nian. Tempu ne’ebá bandu maka’as atu laiha selebrasaun bá loron feto traballadór, nune’e feto sira selebra subar de'it, liuhusi hakerek artigu sira iha jornál no halo enkontru subar.
Situasaun hahú muda oituan iha prosesu luta nian. Iha tinan 1914, maski ladauk bele halo demonstrasaun hanesan nasaun seluk, maibé kamarada sira hahú organiza di'ak tebes Loron feto traballadór ne’e ho di'ak, no ajuda tebes ema hotu komprende sira nia operasaun husi Tsarism no hahú hanoin atu harahun ninia podér.
Iha duni loron 8 Marsu, 1917, feto traballadór no feen sira rihun bá rihun husi Petrograd halo demonstrasaun boot, hodi husu atu lori fila sira nia kaben husi funu no fó paun bá sira nia oan. Demonstrasaun ida ne’e marka istória boot iha Rusia, hodi hakotu rejime Tsar nian.
Ho nune'e, iha 1917, Lenin rasik deklara kedas katak loron 8 Marsu tenke sai hanesan loron bá Feto sira, no sai duni feriadu nasionál iha Uniaun Sovietika.
Ikus mai, iha 1975 Nasoin Unidas deklara ofisialmente katak loron ida ne’e sai hanesan loron feto internasionál, ne’ebé agora ita hotu selebra.
Iha realidade Timor-Leste nian, dala barak ema halo selebrasaun feto nian ne’e hanesan selebrasaun leet de'it. Selebrasaun ne’ebé ladún hatene abut lolos husi feto nia opresaun. Selebrasaun ne’ebé sura de'it feto osan na’in no priviléjiu sira nia hakat, hodi haluha tia feto traballadór, agrikultór transfeto no feto ho defisiénsia sira.
Ami fiar katak istorikamente to’o ohin loron opresaun bá feto la hanesan ho idealismu nia perspetiva kona-ba feto no exploitasaun hasoru feto. Idealizmu haree feto hotu-hotu hanesan, no feto hotu nia luta mós hanesan. Nune’e mós iha perspetiva idealizmu kona-ba umanu (yang humanis), sira fiar katak buat ne’ebé halo diferensia entre umanu ho animál maka kapasidade iha hanoin ka kakutak ‘nalar’. Bá liberál sira, ema hanesan umanu iha kapasidade hodi realiza nia an,uza nia nalar.
Hanesan mós liberál sira nia haree kona-ba feto, katak feto hotu-hotu luta bá ajenda ida de'it, oinsá sira bele realiza sira nia an iha merkadoria livre ida ne’e nia laran. Liberál nia luta la’os oinsá bele halakon sistema merkadoria ne'ebé lolos maka sai abut bá exploitasaun hasoru feto.
Maski liberál konsidera katak feto presiza luta hodi bele realiza nia an hanesan ho nia maluk mane. Iha nia realidade, liberál nia lensa ba luta feto nian, to’o de'it iha nivel feto bele kompete ka sai hanesan ho mane atu bele tama iha merkadu livre, haktuir (Betty Fraiedan iha The Second Stage). Kampaña igualdade jéneru mak maneira ida husi maneira barak ne’ebé liberál sira uza hodi halo feto sai hanesan ho mane iha merkadu livre. Buat ne'ebé Friedan hateten iha leten, só para espalla de'it konsiénsia falsu katak igualdade jéneru mak hanesan objetivu finál husi feto nia luta. Se liberál nia teoria ne'ebé hetan influénsia husi Frieden ne'e loos, katak igualdade jéneru bele garantia libertasaun totál ba feto hotu-hotu, entaun tanba sá mak feto traballadór iha 1908 tenke tun no halo demonstrasaun hodi ezije sira nia saláriu mínimu, oras servisu, no eksploitasaun rasizmu? Nune'e mosu tan pergunta, luta ida ne'ebé mak loloos bele liberta feto totalmente? Ami iha ekspektasaun boot katak, libertasaun totál ba feto bele akontese. No oinsá bele akontese, dahuluk: ita presiza kee nia abut husi aspetu istória, ne'ebé elabora husi Marx no Engels nia esplikasaun tuir mai.
Marxisme Iha Luta Libertasaun Feto
Diferente ho liberalismu, Marx hatudu duni bá ita katak, antes umanu bele realiza nia an, umanu ne’e rasik tenke iha hahán bá nia an hodi nia bele sobrevive. Sei bainhira ida ne’e la akontese entaun umanu ne’e rasik sei la bele realiza nia an totalmente (ka halo buat seluk hanesan atinji nia mehi nsst) Se loroloron nia rasik luta hodi bele atinji ninia nesesidade bázika, oinsá nia iha tempu hodi realiza nia an ?
Marxisme tau konsiderasaun boot bá luta kontra exploitasaun hasoru feto. Tanbá exploitasaun hasoru feto sai parte ida-iha ninia razaun fundamentu oinsá sosiedade de klase harii no eziste to’o ohin loron. Iha ne’e ita tenke haree exploitasaun hasoru feto iha sentidu hanesan ho exploitasaun hasoru proletariadu sira. Hatutan saida maka Engels hateten iha “The Origin of The Familiy, Private Property and the State”. Istorikamente, iha tipu sosiedade sein klase ne’ebe ezisti hanaran sosiedade tipu primitiva (komunál), ida ne’e hatuur valór feto ho mane iguál nu’udar umanu ida-iha ninia komprensaun naturál (kondisi alamiah). Iha momentu ne'ebá, sistema fahe serbisu uza sistema koletiva ne'ebé entre feto ho mane nu'udar individuál no sosiedade ne’ebé iha devér, responsabilidade, no kapasidade hanesan hodi proteze no mantein moris. Iha tempu ne’ebá mós feto nia servisu no kriasaun sira konsidera hanesan servisu importante ka vital bá kontinuasaun moris sosiedade nian-iha faze ida ne’e, valór serbisu feto ho mane ne’e hanesan ka iguál.
Iha sosiedade primitiva- komunál entre feto ho mane hala’o relasaun domin no sexualidade ho tipu relasaun permisivu- nakloke, ne'ebé bele dehan sai hanesan tipu relasaun ne’ebe puru no natural iha istória umanu no ida ne’e manifesta duni iha tipu família boot ida hanaran Punaluan. Husi esplikasaun Marx ho Engels, ita hatene katak ‘antes’ sosiedade dé klase mosu, orijen husi sosiedade ne'ebé lolos maka sosiedade komunál, ne’ebe egaliter iha ninia sentidu; hala’o produsaun koletiva no hamutuk sai na'in bá produsaun no produtu ne’e rasik. Signifika feto iha tempu ida ne’e maka feto ne'ebé livre hodi realiza nia an no hala’o nia moris sein exploitasaun hasoru nia husi nia maluk mane sira no husi nia relasaun iha moda produsaun ne’e rasik.
Baze Istória; Abut Husi Exploitasaun Hasoru Feto
Primeiru, ita tenke anota katak Marxisme rejeita kualkér reklamasaun ne’ebe hatuur feto sei esperiensia bebeik bá beibeik exploitasaun iha nia moris tomak (eternal) razaun husi teze ida ne’e, mai ho ninia baze materializme dialetika historis ida katak, feto nia pozisaun iha sosiedade prakapitalizmu-sosiedade antes sosiedade klase ne’e hatudu; feto iha kondisaun sosiedade primitiva- komunál moris iha liberdade lolos kompara ho feto iha sosiedade dé klase.
Esplikasaun historis,Engels iha;The origin of the Familiy, Private Property and the State, kontinua hateten bá ita katak exploitasaun hasoru feto ne’e estruturamente mosu bainhira faze tranzisaun husi sosiedade primitiva bá sosiedade klase akontese. Tanba iha tempu hanesan mosu mós grupu sosiál balun iha sosiedade nia leet, ne'ebé iha interese hodi konsentra rikusoin ne'ebé amenta-surplus.
Ezisténsia rikusoin ne'ebé aumenta ka surplus iha tranzisaun sosiedade primitiva bá iha sosiedade klase, la'ós mosu derrepente de'it, maibé hanesan Marx no Engels hateten katak iha sosiedade primitiva moda produsaun ne'ebé eziste maka moda produsaun ne'ebé simples- komunál, só iha de'it atu proteje no sustenta kontinuasaun husi moris ne’e rasik. Ninia relasaun iha modu produsaun mós relasaun saudavel ka justu entre feto ho mane hanesan sosiedade iha ninia serbisu koletiva.
Depois mudansa mosu bainhira ‘domestifikasaun animál sai trend ka buat foun iha sosiedade primitiva.‘Domestifikasaun animál no ‘penemuan bájak’ sai revolusaun primeiru husi mákina produsaun tradisionál ne'ebé konsege deskobre husi mane kasadór sira ne'ebé inspira husi nia maluk feto sira nia serbisu kona-ba kuda ai-han no tau matan ba Punaluan.
Husi deskobrementu mákina produsaun foun ida ne’e, konsege halo produsaun aumenta, ikus mai produsaun ne'ebé aumenta ne’e sai riku soin-surplus no propieridade privadu hanesan (rai,animál,dima,nst) bá grupu sosiál ne'ebé mosu iha sosiedade nia leet no ikus hamosu klase-klase iha sosiedade; klase na'in no klase la'ós na'in.
Iha tempu hanesan iha nesesidade husi mane sira atu transforma sira nia rikusoin bá jerasaun tuir mai-jerasaun mane nian. Tanba sira hanoin bainhira sira laiha, se mak atu tau matan bá rikusoin ka surplus ida ne’e?
Nune'e iha tempu hanesan, iha nesesidade tenke muda tipu família boot bá iha família kik-monogami. Iha mós nesesidade seluk maka muda sistema punaluan bá patrialkal-patrilineal hodi hafasil atu asegura interese properidade privadu. Iha prosesu ida ne’e, mane sira hahú halo identifikasaun bá sira nia oan rasik no hili feto ida de'it sai hanesan sira nia ferik-oan. Mudansa ida ne’e mosu ho ninia objetivu ida de'it! Oinsá aman/mane sira bele kontrola ‘uma’ no transforma ninia rikusoin bá nia oan rasik. Iha ne’e, aman/mane sei sai xefe dé família no inan/feto sai hanesan servidór bá ninia parseiru no oan. Tuir Engels iha tipu família monogami, feto esperiénsia deumanizasaun iha nia an, no feto sira la esperiénsia ona ‘domin’ ida ne'ebé lolos, tanba karakterístika família monogami mosu iha mudansa sosiedade klase, nune'e ninia interese la'ós ona haree família hanesan família iha ninia sentidu naturál.
Iha sistema sosiedade dé klase modu produsaun muda sai modu produsaun kapitalistiku, ne'ebé ninia sentidu diferente loos ona husi modu produsaun koletiva ne'ebé eziste antes. Iha modu produsaun kapitalizmu, relasaun produsaun ne'ebé eziste maka ‘relasi kekuasaan dan pertukaran’ ne'ebé ninia valór prinsípiu maka kapital-ekonomi. Iha modu produsaun kapitalista sira ne'ebé la'ós na'in bá kapitál konsidera la'ós hanesan umanu ida, maibe sai hanesan traballadór nune'e feto sira ne'ebé subordinadu iha klase sosiál ne'ebé la'ós na'in, konsidera hanesan klase proletaridu.
Kapitalizmu iha ninia definisaun seluk maka; sosiedade komoditi ka merkadu ne'ebé buat hotu-hotu iha laran inklui forsa traballu tenke iha valór kapital-ekonomi. Nune'e, bainhira buat hotu-hotu tenke haree husi perpetiva ‘pertukaran’ entaun kapitalizmu mós sai hanesan sistema relasaun du podér. Se hanesan nee, kapitalizmu mós sai hanesan sistema sosiedade ne’ebe iha nia laran relasaun produsaun ne'ebé eziste maka relasaun tranzasional exploitativu.
Se nune’e, iha sosiedade klase difisil tebetebes bá feto atu realiza nia an tuir nia hakarak ka liberdade rasik. Iha momentu ida ne’e, Engels hateten katak ida ne’e sai momentu “Feto lakon istorikamente” iha nee prosesu komesa husi “harahun direitu inan, nune'e direitu inan harahun duni”. Signifika; feto lakon ninia direitu bá ninia sentidu loloos -Moris koletiva, iha prosesu revolusaun burgueza nian.
Tuir Engels nia esplikasaun, ida nee mak prosesu feto lakon istorikamente ba dahuluk. Tuir mai, ami sei hatudu, oinsa feto lakon istorikamente ba daruak, tuir Fredirici nia kontribuisaun, iha neeba nia esplika oinsa feto nia pozisaun iha sosiedade diminui liuhusi deumanizasaun bainhira estadu (sosiedade klasse) forma ona.
Kapitalizmu kontrola feto nia sistema reprodusaun no hetan Lukru husi Reprodusaun Sosiál (private, public)
Bainhira estadu (kapitalizmu) forma ona, kapitalizmu haree katak, feto iha potensial kapital no iha tempu hanesan bele sai ameasa ba kapitalizmu nee rasik. Feto iha potensiál kapitál tanba tuir estadu nia haree, feto naturalmente iha kbiit ba (reprodusaun) ba klase traballadór ne'ebé kapitalizmu bele uza ba sira nia interese. Entaun, liuhusi estadu, kapitalizmu kria regulasaun atu kontrola uza maneira fahe servisu bazeia ba jéneru, katak feto sira iha uma laran de'it no mane sira iha área públiku. (Fredirici, The Reproduction of Labor Power in the global Economy and the Unfinished Feminist Revolution). Saida mak Fredirici haktuir ona, sei aplika iha vida moris lorloron ate agora no konkretiza liuhusi pratika full time job house wife, ka neebe ita hatene ho dona da caza.
Ami fiar katak feto sira too agora halo beibeik servisu gratuitu iha uma laran no la selu iha kapitalizmu nia okos, no estadu fo dalan ba ida nee. Feto nia servisu gratuitu iha dapur maka sai ruin kotuk ne'ebé habelar espansaun sistema kapitalizmu nee rasik. Kapitalizmu la haree feto nia reprodusaun iha dapur hanesan operasaun ne'ebé sira supa ho gratuitu, maibé kapitalizmu manipula tia sai hanesan devér femininu.No iha ne’e kria imajen ida katak inan/feto tenke fó nia domin tomak bá nia família, tanba ida ne’e mak hanesan ninia natureza, neebe tuir ami, ida nee la natural. Iha parte ida ne’e Frederici hanaran prosesu domestifikasaun ba feto sira sai full-time job iha sira nia moris maka bainhira sira sai inan - no feen iha instituisaun família monogamia, ne'ebé sira simu de'it hanesan parte naturál husi sira nia ezisténsia nu'udar umanu. Manipulasaun ida ne’e kontinua regula no belit iha ita-nia sosiedade to’o iha ohin loron, liuhusi aparelu ideolojia burgueza sira nian, hanesan igreja, média mainstream, eskola formál ne'ebé nafatin beibeik prodús imajen falsu kona-ba feto no oinsá sira tenke hatuur sira nia an.
La'ós de'it feto nia atividade mak hetan disiplinadu ona husi estadu kapitalistiku, feto nia sasan reprodusaun biolojiku mos hetan kontrolu, depende bá kapitalizmu nia nesesidade bá traballadór. Bainhira numeru traballadores menus iha merkadu, entaun kapitalizmu, uza meius kriminaliza aborsi atu feto kontinua produs surplus populasaun ba nesesidade merkadu traballador. Bainhira numeru traballador aumenta, no iha ona teknolojia avansadu hodi hafasil modu produsaun, entaun kapitalismu lapresiza ona traballador ho numeru aas, ho nunee, kapitalismu hahuu kontrola sasan reprodutiva feto nian, pur ezemplu kampana kontrasepsaun. Entaun bainhira iha mudansa politika hodi kontrolu feto nia sistema reprodusaun, ami fiar katak, kontrolu nee iha ligasaun ho nesesidade kapitalizmu.
Pozisaun feminista liberál nian, hodi advokasia dehan feto presiza hola parte iha sistema kapitalizmu, pur ezemplu liu husi advokasia uza kontrasepsi, tuir ami nia haree la'ós solusaun maibé lasu ne'ebé lori feto nafatin hetan eksploitasaun. Tanba, feto atu tama ba merkadu traballadór mós nia sei hetan eksploitasaun, feto iha servisu uma laran mós hetan ekploitasaun, nune'e feto atu uza ka la uza kontrasepsaun iha tendénsia nafatin hetan eksploitasaun.
Esplikasaun Fredirici nian kona-ba feto lakon ba dala rua iha istória, haree ba divizaun public no private iha estadu nia okos, hatudu mai ita katak, feto hetan subordinasaun iha sosiedade kapitalizmu nia laran duni. Dezde inísiu, narativu kona-ba feto ne'ebé dezeña husi aparelu kapitalizmu, hatuur pozisaun feto hanesan objetu positivistik, maibé iha realidade, rezultadu husi feto nia servisu mak lori benefísiu ida vital liu ba espansaun kapitalizmu. Hodi nunee, feto to'o ona pontu exploitasaun nivel altu liu bainhira nia sai subordinadu exploitativu iha uma laran, no iha tempu hanesan, nia sai mós traballadór ida.
Luta klase relevante bá luta feto nian
Marx no Engels hateten : Historia Umanidade husi uluk to'o agora ne'e nu'udar luta de klase. (Marx and Engels, Manifesto Communist)
Ami fiar katak, luta klase ne'e relevante ho feto nia luta. Tanba primeiru, ami hamriik hamutuk ho feto traballadór, segundu, ami ejiji katak servisu uma laran ida ne'ebé nu'udar servisu feto nian full-time housewife presiza hetan rekoñesimentu, konsiderasaun no kompensasaun (sosializasaun servisu doméstika). Maibé tanba ami mós hatene katak, luta ida ne'e, presiza manifesta iha luta klase nia laran. Entaun feto ne'ebé subordinadu iha klase proletariadu, tenke iha konsiénsia klase, tanba konsiénsia klase mak sei lori feto ba luta libertasaun totál. Realidade ida ne'e, hatudu ba ita katak, saida mak Marx hateten sei relevante to'o ohin loron, katak istória sosiedade mak istória luta klase nian, luta entre klase burgueza hasoru klase proletariadu. Klase burgueza maka klase ida ne'ebé na'in bá mákina produsaun no klase proletaridu maka pesoál ne'ebé prodús komoditi sira maibé la sai na'in bá produsaun ne’e rasik.
Komoditi iha nia definisaun mak, sasán (benda) ne'ebé fora husi ita iha ninia karateristika ho modu produsaun, ne'ebé mosu hodi atinji ita-nia nesesidade moris. Serake nesesidade ne'e mai husi ita nia kabun ka ita-nia imajinasaun, iha ne'e, ida ne'e la sai kestaun ida. No mos, iha ne'e lasai kestaun, oinsá sasán ne'e bele sufisiente ba ema nia nesesidade, serake direita nu'udar objetu konsumu ka indireta nu'udar mákina produsaun, (Karl Marx, Das Capital I: Komoditi dan Uang)
Traballadór maka pesoál ida ne'ebé loroloron halo produsaun bá komoditi ne’ebe distribui bá merkadu. Iha realidade, traballadór laiha direitu ka sai nain bá komoditi ne'ebé sira rasik prodús. Signifika, husi produsaun ne'ebé traballadór prodús, traballadór rasik laiha direitu atu deside presu bá komoditi sira ne’e. Iha sistema ekonomia kapitalizmu, klase dominante mak desidi presu husi komoditi sira nee. Tanba ne’e maka sempre mosu disputa laboral ne'ebé akontese entre traballadór no patraun iha fatin serbisu.
Kontextu problema iha Timor–Leste:
Kazu laboral ne'ebé barak liu bá traballadór mak hanesan laiha kontratu serbisu, serbisu liu oras, lakon direitu bá férias, saláriu menus husi nesesidade família. Husi kondisaun reál ne'ebé maka akontese bá traballadór halo traballadór barak maka sente la konfortável maibé nesesidade família obriga sira tenke serbisu hodi bele aguenta moris.
Haree bá realidade ne'ebé traballadór sira hasoru liuliu traballadór feto sira hetan maka hanesan:
· Feto sira mak barak liu sai hanesan traballadór doméstika
· Dalaruma feto sira nia saláriu la hanesan ho traballadór mane sira
· Patraun bandu feto sira la bele isin rua (durante sira sei servisu no kazu ne'e barak liu akontese iha loja Xina sira nian)
· Feto Sira la hetan férias bá nia loron menstruasaun
· Feto Sira isin rua mós patraun haruka sira servisu nafatin no aat liu tan bain hira sira kona shift iha kalan.
· Deskrisaun servisu lahanesan ho servisu ne'ebé sira halo.
· Kriteria ba rekrutramentu traballador exklui feto kaben na'in.
· Standardizasaun ba feto nia hatais, pur ezemplu sira tenke hatais no performa (sexy).
kazu sira ne'e bain bain akontese iha fatin serbisu hanesan hotel, loza, lotaria, no marketing.
Akontesementu sira nee tambá lei bá traballu ne'ebé governu prodús la relevante ho kondisaun reál traballadór nian. No lei ne’e rasik kontradis ho realidade serbisu ne'ebé traballadór halo iha fatin serbisu, hanesan sistema serbisu kontratu. Iha lei traballu nia laran tipu kontratu traballu iha rua mak hanesan, kontratu determinadu no indeterminadu. No lei traballu ida nee, halo traballadór barak serbisu la seguru. Lei nu. 6/2012 fo dalan bá patraun sira termina traballadór tuir sira nia hakarak bainhira traballadór sira halo protesta bá direitu ne'ebé maka patraun sira viola.
Bainhira ita hare kondisaun reál feto hanesan traballadór, kiak sidade, feto servisu iha area prostituisaun, no dezempregu, sira ne’e hotu sai poténsia boot bá patraun sira hodi halo kontratu serbisu ho saláriu mínimu. Sistema salarial ida nee, labele kore feto sai husi sistema ekonomia kapitalizmu, tanba ne'e luta feto nian labele haketak husi luta da klase.
Konkluzaun:
Luta ne'ebé Clara Zetkin sira hala'o ona tinan barak liu bá sei relevante to’o ohin loron, no presiza duni ita atu kontinua luta ida ne'e. Timor–Leste nia istória funu bá libertasaun nasionál, ne’ebé halo ita hotu hamriik hamutuk, inklui buibere barak ne’ebé hamahon an iha OPMT (1975) hodi funu hasoru operasaun, tenke sai hanesan inspirasaun ida bá ita hotu, atu atinji libertasaun totál. Ho nune'e ami fiar katak, luta libertasaun ida loloos presiza unifika nia an iha luta proletariadu. Ne'ebé konkretiza liuhusi harii ka envolve an iha organizasaun revolusionariu. Hanesan Lenin hateten : Laiha revolusaun sem teoria revolusaun.
Husi ami: Ksolok Loron Mundiál Feto Traballadór.
A Luta Continua,
Dili, 8 Marsu 2022


Salute
artigu kapaz